top of page

VAŠ

PSIHOTERAPEUT

  • Facebook
  • Instagram
  • LinkedIn

Anksioznost – „bolest” modernog doba

Writer's picture: Jelena DjuricJelena Djuric

Napad panike - anksiozni napad

Potpuno je prirodno da ste uplašeni i napeti kada pred sobom imate tešku situaciju, kao što je razgovor za posao, polaganje teškog ispita, prvi sastanak, ali ako su vaše brige i strahovi ogromni i ometaju vaš svakodnevni život, moguće je da patite od anksioznosti.


Postoji mnogo različitih tipova anksioznih poremećaja, ali isto tako postoje i mnoge strategije koje vam mogu pomoći da prevaziđete iracionalne strahove.


Da bi ste prevazišli iracionalne strahove, potrebno je da ih pre svega razumete.


Šta je anksioznost?


Anksioznost je prirodna reakcija tela na opasnost koja se javlja kada se osećate ugroženo, pod pritiskom ili se suočavate sa stresnim situacijama. Umerena anksioznost nije uvek loša. Ona vam može pomoći da ostanete budni i fokusirani, podstiče vas na akciju i motiviše da rešite probleme. Ali kada je anksioznost konstantna ili ogromna, kada utiče na vaše svakodnevne aktivnosti, ona prestaje da bude funkcionalna, što znači da ste prešli granicu normalne, produktivne anksioznosti i zakoračili na teritoriju anksioznih poremećaja.


Anksiozni napad


Napad anksioznosti,  ili  napad  panike, je osećanje intezivnog straha koji dostiže vrhunac u roku od nekoliko minuta i uključuje najmanje četiri od sledećih simptoma:


  • Lupanje srca,  osećaj  preskakanja  (aritmija),  usporeni  ili  ubrzani  otkucaji

  • Vrtoglavica,  osećaj  lebdenja  i  strah  od  mogućeg  gubitka  svesti

  • Bol u grudima

  • Drhtanje

  • Preznojavanje

  • Agorafobija  (strah  od  otvorenog  prostora,  izbegavanje  gužve  i  ljudi)

  • Osećaj  otežanog  disanja  i  gušenja

  • Nesanica

  • Sušenje  usta

  • Problemi  sa  vidom  i  sluhom,  osetljivost  na  buku

  • Strah  od  ludila  i  gubitka  kontrole

  • Strah  od  smrti


napadi anksioznosti

Kako pobediti anksioznost?


Napad  anksioznosti  je  često  rezultat  vaše  reakcije.  Što se više  fokusirate na anksioznost, osećate  sve  jači  strah  koji vas postepeno preplavljuje. Što se više suočavate sa strahovima, oni  sve više  gube  na  svom intenzitetu. Za  početak  predlažem  da  počnete  da se suočavate  sa manjim strahovima, i da zapisujete svoje uspehe.  Korak po korak, i  doći ćete  do  željenog  cilja. 


Da  bi  ste  zaustavili  napad anksioznosti,  odnosno  napad  panike, možete  se  poslužiti tehnikama  samopomoći:


1. Pravilno  disanje


Kada ste uspaničeni, dišete ubrazano i usled toga dolazi do hiperventilacije, koja može biti veoma neprijatna. Simptomi hiperventilacije su vrtoglavica, kratak dah, lupanje srca, osećaj slabosti. Da bi ste izbegli hiperventiliranje, neophodno je da naučite pravilno disanje. Potrebno je da udahnete polako i duboko i tokom udisaja brojati do četiri. Zatim polako izdahnite i tokom ispuštanja vazduha ponovo brojite do četiri. Ovu tehniku praktikujte dok ne uspostavite kontrolu nad anksioznošću.


2. Korišćenje  kognitivnih  diverzija


Ako ste usred napada panike, potrebno je da odvratite svoj um od straha kroz različite mentalne diverzije. Na primer, računajte unazad, oduzimajući po tri broja od broja sto. Ili možete recitovati u sebi stihove omiljene pesme.


3. Vežbanje  progresivne  relaksacije  mišića


Ova tehnika je izuzetno prijatna i omogućava vam da postignete dva cilja, da se skoncentrišete na nešto drugo i samim tim prestanete da razmišljate o strahu, i pomaže vam u opuštanju mišića. Vežbu počinjete opuštanjem mišića lica, a zatim fokus spuštate prema dole dok ne opustite sve mišićne grupe. Potrebno je da stegnete jednu grupu mišića i izbrojite do deset, a zatim opustite mišiće. Vežba se radi za svaku mišićnu grupu i ukoliko ima potrebe možete je ponoviti više puta, ali u većini slučajeva jedno progresivno opuštanje mišića sasvim je dovoljno. Glavne mišićne grupe koje treba napeti i opustiti uključuju vilicu, usta, ramena, ruke, stomak, zadnjicu, butine i stopala.


4. Zaustavi  i  promeni


Ovo je proces u kojem prepoznajete svoje anksiozne misli i svesno ih zaustavljate, a zatim ih zamenjujete mislima koje donose sreću i mir. Na primer, ako ste se dogovorili da se vidite sa prijateljima, a to viđanje uključuje izlazak iz kuće, umesto da razmišljate kako postoji mogućnost da izgubite kontrolu nad sobom i da se onesvestite, zamenite ovakav način razmišljanja prijatnim mislima. Razmišljajte o prijatnoj šetnji i o predstojećem, veselom druženju sa prijateljima.


5. Vizualizacija


Zamišljanjem mesta na kojem se osećate smireno i opušteno, učite da promenite fokus i da se skoncentrišete na ono što vam pričinjava zadovoljstvo. Možete vizualizovati svoje omiljeno mesto za odmor, možete maštati o svom domu iz snova ili da zamišljate kako se nalazite na nekom prijatnom mestu sa svojom voljenom osobom. Poželjno je zatvoriti oči i zamisliti što više detalja, tako da u potpunosti budete fokusirani na predmet svoje vizuelizacije.


Jelena Djurić,

psiholog, psihoterapeut

Recent Posts

See All

© 2023 Jelena Đurić. Sva prava zadržana.

bottom of page